[lbg_audio7_html5 settings_id='1']
12reklama
Live Poruke
728x90
Mbosna Radio 24 ::

Ćuzulan: Morat ćemo priznati EU da nemamo državnu strategiju za reformu javne uprave

Ćuzulan: Morat ćemo priznati EU da nemamo državnu strategiju za reformu javne uprave
5

Bosna i Hercegovina morat će, ukoliko se ne desi suprotno, još jednom na sastanku specijalne PAR grupe zakazanom za 12. februar u Banjoj Luci, otvoreno reći i priznati Evropskoj komisiji da nije ispoštovala njene ranije preporuke u vezi sa usvajanjem cjelodržavne strategije za reformu javne uprave, odnosno Strateškog okvira za period 2018.-2022. godina, izjavio je u intervjuu za Fenu državni koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan.On je uoči zakazanog sastanka sa Evropskom komisijom kazao da je dosta vremena u proteklom periodu potrošeno na usaglašavanje ovog dokumenta. Podsjetio je da je prvo dokument usaglasila i podržala Zajednička radna grupa svih nivoa vlasti, kao i da su ga tokom 2018. usvojile Vlada Brčko distrikta BiH, Vlada Federacije BiH i u septembru Vijeće ministara BiH.
Po Ćuzulanovim riječima, da bi dokument mogao biti finalizovan potrebno je da ga usvoje svi nivoi vlasti.
"Nažalost, podrška usvajanju ovog dokumenta u Vladi Republike Srpske je izostala, uprkos porukama političara sa nedavnog sastanka u Briselu da će biti potrebno intenzivirati proces reforme javne uprave. Zbog neusvajanja strategije, onemogućeni smo da ispoštujemo i obaveze prema Vijeću ministara BiH, odnosno da do marta ove godine pripremimo zajednički Akcioni plan za provođenje reforme javne uprave", rekao je Ćuzulan.
Zbog toga ih je još jednom pozivamo na usvajanje Strateškog okvira, ali i ostalih dokumenata.
Upozorio je i na činjenicu da iz sličnih razloga ne funkcioniše Fond za reformu javne uprave i da je blokirano usvajanje i implementacija novih projekata koji će pomoći institucijama da brže ispune određene reformske mjere.
"Ukoliko i dalje bude postojao otpor refomi, Bosna i Hercegovina će sigurno izgubiti i novac koji joj je namijenjen i odobren iz sredstava IPA fonda", upozorio je Ćuzulan.
Naveo je da je nastavak reforme javne uprave značajan za BiH, jer se njome poboljšavaju kapaciteti za prilagođavanje našeg zakonodavstva evropskom, ali i radi ubrzanja pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. Zbog kašnjenja ove, ali i drugih reformi, poput reforme javnih finansija, kasnimo za zemljama regiona u pridruživanju sa Evropskom unijom.
"Nama je nastavak reforme neophodan jer se njome omogućava efikasno provođenje zakona i na dokazima zasnovanih javnih politika, transparentnija i u potpunosti korisicima orijentisana javna uprava, profesionalna, dobro organizovana, odgovorna i depolitizovana javna uprava, koja će biti u stanju da postane istinski pokretač društvenog i ekonomskog razvoja, da se nosi sa izazovima procesa evropskih integracija i članstva u Evropskoj uniji, ali i općeg napretka zemlje", istakao je koordinator.
Dodao je da građani, poslovna zajednica i investitori predugo čekaju da uprava u BiH postane efikasnija, otvorenija, da ima jednostavnije procedure, da im omogući obavljanje usluga elektronskim putem i od kuće, bez redova i čekanja na šalterima, kao i da radi kvalitetnije.
Na pitanje kada će BiH dobiti Akcioni plan za provođenje Inicijativne partnerstva za otvorenu vlast, Ćuzulan, koji predsjedava Savjetodavnim vijećem za implementaciju OGP u BiH, je kazao da je Upravni odbor OGP u decembru 2018. proglasio BiH neaktivnom članicom, a što je dodatno narušilo naš imidž.
"Davno je trebalo uraditi akcioni plan za cijelu državu, ali je Savjetodavno vijeće tek formirano u maju prošle godine. Održali smo nekoliko sastanaka, članovi ovog tijela sa nivoa države, entiteta i Brčko distrikta BiH pripremili su akcione planove, prikupili potrebna mišljenja za slanje na vlade te o njima proveli javne konsultacije. A da bi akcioni plan mogli poslati Inicijativi njegov sastavni dio, u skladu sa odlukom Savjeta ministara BiH, takođe moraju svoj dio posla svi da završe", istakao je.
Kazao je da su, zajedno sa civilnim društvom, željeli napraviti "dobru priču za cijelu BiH". Naglasio je da nema odgovora iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a zašto do sada nisu proveli javne konsultacije o ovom dokumentu i pripremili ga za slanje na Vladu.
"Ne smijemo zaboraviti da je članstvo u OGP dobrovoljno i da smo mi, kao zemlja, dobrovoljno potpisali inicijativu i obećali da ćemo učiniti konkretne korake na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne uprave, uključivanja i osnaživanja građana i civilnog društva, borbe protiv korupcije, te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građanima", naveo je koordinator za reformu javne uprave.
Tamo gdje Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave može sama da iznese određene aktivnosti, one su i urađene. Ćuzulan ističe da je Kancelarija koordinatora dala svoj doprinos većoj transparentnosti institucija Savjeta ministara.
Na njihovu inicijativu, Savjet ministara je u decembru prošle godine usvojio dva dokumenta: Politiku proaktivne transparentnosti i Standarde proaktivne transparentnosti. Standardi sadrže 38 vrsta informacija koje u buduće insitucije uprave na nivou BiH trebaju objavljivati na svojim web stranicama. Na ovaj način, druge institucije slijediće primjer Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave koja je sve dokumente objavila na svojoj zvaničnoj web stranici, od informacija u oblasti javnih nabavki do plata zaposlenih.
Na pitanje u čemu je stvarni problem zastoja ove, ali i drugih reformi, koje bi trebale da vode općem napretku, Ćuzulan je rekao: "Nema opredijeljenog političkog vođenja reformi".
"Sve reforme, a posebno reforma javne uprave, nešto su što je dijametralno suprotno mentalitetu i interesu stranaka. One žele politizovanu administraciju, jer javni sektor shvataju kao glasačku mašineriju. Dakle, nije prvi interes meritornost i profesionalizam državnih službenika. Također, ne žele kontrolu procesa javnih nabavki i transparentne procedure, jer brojne zloupotrebe omogućavaju različite finansijske manipulacije", naveo je Ćuzulan.
S druge strane, dodao je on, građani su maksimalno isključeni iz ovih procesa i uglavnom ih i ne razumiju.
"Nemamo kreirano kritičko javno mnijenje koje bi vršilo pritisak na vlast, da bismo imali u tom smislu uređeno društvo. Državni službenici koji bi radili svoj posao uglavnom su blokirani od donosioca odluka. U njima je ključ napretka ovih procesa, iako se oni deklarišu drugačije. Ali, to je samo frazeologija. Dok se to ne promijeni neće biti konkretnog napretka ni dobrih rezultata", zaključio je Ćuzulan.

9
ZİYARETÇİ YORUMLARI

Henüz yorum yapılmamış. İlk yorumu aşağıdaki form aracılığıyla siz yapabilirsiniz.

BİR YORUM YAZ